Sastav kućnog otpada

Sastav komunalnog (kućnog) otpada

Analize komunalnog otpada većih hrvatskih gradova pa tako i prikupljenog otpada na našem području pokazale su da je po morfološkom sastavu vrlo sličan sastavu otpada iz drugih  europskih gradova.

Približno trećinu kućnog otpada čini biootpad odnosno biorazgradivi otpad (npr. ostaci hrane i prehrambenih artikala te zeleni otpad – cvijeće, trava, lišće i sl.). Oko jednu četvrtinu čine papir i karton. Staklene otpadne tvari, i to uglavnom ostaci staklene ambalaže, čine oko 8%, plastika oko 8%, a težinski postotni udjel metala je 2%!

Teoretski se iz kućnog otpada može iskoristiti 80% otpada odnosno četiri petine! Ostatak od oko 20 % čine sitni otpad (prašina), ali i neke također potencijalno iskoristive otpadne tvari kao npr. tekstil, guma i drvo.

Nekoliko činjenica o otpadu

U Republici Hrvatskoj svake godine nastane 1,2 milijuna tona komunalnog otpada, te više od 6,8 milijuna tona tehnološkog (industrijsko-proizvodnog, građevinskog, rudarskog, poljoprivrednog i šumarskog) otpada. Sve te količine otpada u najvećem dijelu završavaju na uređenim i neuređenim odlagalištima, zauzevši pri tom godišnje nekoliko hektara novih površina. Odlaganjem otpada čine se nesagledive štete prirodi, koje kao “rente” prošlosti ostaju narednim generacijama. U razvijenim državama se tijekom dvadesetog stoljeća znatno povećala proizvodnja otpada. Tako je u SAD godišnja proizvodnja komunalnog otpada krajem devedesetih godina prošlog stoljeća bila veća od 750 kg po stanovniku! U Hrvatskoj se godišnje odbaci prosječno oko 270 kg komunalnog otpada po stanovniku.

Pri zbrinjavanju otpada nužno je strogo se pridržavati propisa, jer će u protivnom on ugroziti okoliš i zdravlje ljudi.Dužnost je svakog građanina odmah prijaviti inspekciji zaštite okoliša ,odnosno policiji, svako nepravilno postupanje sa otpadom a posebno ako se radi o opasnom otpadu.